Kao što svi znamo, Singapur, kao tropska ostrvska država okružena okeanom, iako nije velika po veličini, stalno se razvija. Uticaj plavog prirodnog resursa - okeana koji okružuje Singapur je nezamjenjiv. Pogledajmo kako se Singapur slaže s okeanom.
Složene probleme s okeanima
Okean je oduvijek bio riznica biodiverziteta, što također pomaže u povezivanju Singapura sa zemljama jugoistočne Azije i globalnom regijom.
S druge strane, morski organizmi poput mikroorganizama, zagađivača i invazivnih stranih vrsta ne mogu se upravljati duž geopolitičkih granica. Pitanja poput morskog otpada, pomorskog prometa, trgovine ribarstvom, održivosti biološke zaštite, međunarodnih ugovora o ispuštanju brodova i genetskih resursa otvorenog mora su prekogranična.
Kao zemlja koja se u velikoj mjeri oslanja na globalizirano znanje za razvoj svoje ekonomije, Singapur nastavlja povećavati svoje učešće u dijeljenju regionalnih resursa i ima odgovornost da igra ulogu u promovisanju ekološke održivosti. Najbolje rješenje zahtijeva blisku saradnju i dijeljenje naučnih podataka među zemljama.
Energično razvijati morsku nauku
Još 2016. godine, Nacionalna istraživačka fondacija Singapura osnovala je Program za naučna istraživanja i razvoj mora (MSRDP). Program je finansirao 33 projekta, uključujući istraživanje o zakiseljavanju okeana, otpornosti koraljnih grebena na promjene u okolišu i dizajnu morskih zidova za poboljšanje biodiverziteta.
Osamdeset osam istraživača iz osam visokoškolskih institucija, uključujući Tehnološki univerzitet Nanyang, učestvovalo je u radu i objavilo više od 160 radova sa stručnom referencom. Ovi rezultati istraživanja doveli su do stvaranja nove inicijative, Programa nauke o klimatskim promjenama mora, koji će provoditi Vijeće nacionalnih parkova.
Globalna rješenja za lokalne probleme
U stvari, Singapur nije jedini koji se suočava s izazovom simbioze s morskim okruženjem. Više od 60% svjetske populacije živi u obalnim područjima, a oko dvije trećine gradova s populacijom većom od 2,5 miliona nalazi se u obalnim područjima.
Suočeni s problemom prekomjerne eksploatacije morskog okoliša, mnogi obalni gradovi teže ka postizanju održivog razvoja. Vrijedi pogledati relativni uspjeh Singapura, koji balansira ekonomski razvoj s održavanjem zdravih ekosistema i bogatom morskom biodiverzitetom.
Vrijedi spomenuti da su pomorski poslovi dobili pažnju i naučnu i tehnološku podršku u Singapuru. Koncept transnacionalnog umrežavanja za proučavanje morskog okoliša već postoji, ali nije razvijen u Aziji. Singapur je jedan od rijetkih pionira.
Morski laboratorij na Havajima, SAD, umrežen je za prikupljanje okeanografskih podataka u istočnom Pacifiku i zapadnom Atlantiku. Različiti programi EU ne samo da povezuju morsku infrastrukturu, već i prikupljaju podatke o okolišu između laboratorija. Ove inicijative odražavaju važnost zajedničkih geografskih baza podataka. MSRDP je uveliko unaprijedio istraživački status Singapura u oblasti morske nauke. Istraživanje okoliša je dugotrajna bitka i dug put inovacija, te je još potrebnije imati viziju izvan ostrva kako bi se promovisao napredak morskih naučnih istraživanja.
Gore navedeni detalji su o morskim resursima Singapura. Održivi razvoj ekologije zahtijeva neumorne napore cijelog čovječanstva, a svi mi možemo biti dio toga.
Vrijeme objave: 04.03.2022.